Sve o inflaciji

Šta je inflacija? Ekonomija je u stalnom kretanju otkako je civilizacija započela svoje prve razmjene. Od tada pa do danas stalno se pojavljuju novi proizvodi i usluge, pa cijene variraju od perioda do perioda.

Ova dobra se mogu nabaviti zahvaljujući zvaničnim valutama različitih nacija ili nadnacionalnih entiteta, na primjer euro u Evropskoj uniji.

U tom smislu, sve zemlje imaju različite parametre za analizu evolucije svoje ekonomije i pojava koje se u njoj dešavaju. Jedna od najčešćih je inflacija, odnosno opšte povećanje cijena koje dovodi do smanjenja kupovne moći ljudi, smanjenja njihove kupovne moći i štednje.

Hajdemo

🥀 Šta je inflacija u ekonomiji?

Inflaciju možemo definirati kao povećanje cijena koje se dešava u robi ili uslugama u određenom vremenskom periodu. Takođe se može definisati kao deprecijacija vrednosti novca. Što je inflacija viša, manje dobara možemo potrošiti sa istom količinom novca.

Indeks mjerenja par excellence je indeks potrošačkih cijena (CPI). Ovaj indeks ima direktan uticaj na rast plata, penzija, zakupa i drugih koncepata koji se mijenjaju prema CPI.

🥀 Uzroci inflacije

Među izvorima promjena cijena su neki od najčešćih uzroka koji doprinose efektu inflacije. Najvažnija je neravnoteža koja se javlja između ponuda i potražnja, zbog činjenice da mnogi potrošači traže rijetku robu.

Međutim, isti značaj mora se dati i suprotnoj situaciji: višak ponude je takođe negativan za zemlju, jer nema potražnje da se to pretpostavi i javlja se efekat suprotan inflaciji, odnosno deflacija.

Međutim, ovaj drugi slučaj se mora kontrolisati jer može doći do disbalansa u sistemu ako se, uprkos činjenici da novca na tržištu ima, potražnja ne poveća.

🥀 Vrste ili stepeni inflacije

Nakon što smo vidjeli uzroke koji motiviraju pojavu inflacije, moramo znati stepene u kojima se ona može pojaviti:

✔️ Umjerena inflacija

Riječ je o blagom povećanju cijena, koje ne prelazi 10% godišnje. Ovdje rast cijena ostaje između 2% i 4%, što je iznad onoga što ekonomisti smatraju idealnim za ekonomski rast, ali ne previše. Smatra se da na ovim nivoima centralne banke imaju dovoljno oružja da djeluju i vrate ovaj nivo inflacije u zonu kontrole.

✔️ Oštra inflacija

To ima veoma negativan uticaj na ekonomiju zemlje jer inflacija raste na dvocifrenu ili trocifrenu brojku iz godine u godinu. Smanjenjem vrijednosti novca ljudi svoju potrošnju usmjeravaju uglavnom na osnovne potrepštine.

✔️ hiperinflacija

Posljednja hipoteza ukazuje da je jedna nacija uronjena u ozbiljnu ekonomsku krizu. Prema Steveu Hankeu, profesoru na Univerzitetu Johns Hopkins, u intervjuu za BBC: „Po konvenciji, ekonomska profesija prihvata da hiperinflacija postoji kada stopa inflacije prelazi 50% mjesečno. Kao rezultat, vrijednost valute opada.

Kada je značajno povećanje inflacije praćeno ekonomskom stagnacijom, dolazi do stagflacije: koncepta čija je definicija izmišljena s naftnom krizom 1970-ih s razornim efektom povećanja inflacije praćenog slabim ekonomskim rastom u nekoliko zemalja.

✔️ Visoka inflacija

To je povećanje cijene koje premašuje 3-4% ali ne dostiže 10% godišnje. Ako je to privremena pojava, kao što se dogodilo početkom 2021. godine zbog komparativnog efekta sa veoma teškom prvom polovinom 2020. godine, to nije veliki problem, ali ako potraje tokom vremena, erozija koju proizvodi ušteda je također vrlo jak.

🥀 Kako inflacija utiče na ekonomiju?

✔️ Inflacija na makroekonomskom nivou

Kada govorimo o posledicama inflacije na makroekonomskom nivou, prva je očigledno rast cena. Drugim riječima, sve je skuplje kao što smo rekli na početku. Sa istim možemo kupiti manje, što u konačnici utiče na naš novčanik, kao što ćemo vidjeti kasnije.

Naravno, moramo biti jasni da inflacija ne treba da bude pojam sa negativnom konotacijom: niska ili kontrolisana inflacija nam pokazuje da je privreda jedne zemlje u dobrom trenutku prosperiteta, jer građani ne gube kupovnu moć i da ljudi konzumiraju, između ostalih pokazatelja.

Kontrolisana inflacija se smatra korisnom za privredu zemlje, uglavnom da bi se izbegle moguće situacije deflacije.

✔️ Kako inflacija utiče na štednju?

Što se tiče toga kako inflacija utiče na našu štednju, možemo pronaći različite načine. Visoka inflacija utiče na našu nacionalnu ekonomiju jer gubimo kupovnu moć držeći novac „ispod dušeka“.

Odnosno, ako se naša valuta zaustavi i inflacija poraste, ona će postepeno gubiti svoju vrijednost: inflacija će ga progutati. Zbog toga često govorimo o „ inflaciono čudovište ".

Kada su plate u pitanju, Vlada generalno raste minimalnu platu međuprofesionalno kada se povećava, Ali nije uvijek tako. Što se tiče plata, kada inflacija raste, država obično podiže minimalnu platu.

A kada je u pitanju pozajmljivanje, moramo imati na umu da kada inflacija premaši očekivanja, centralne banke podižu kamatne stope kako bi spriječile da ona divlja. Stoga, ako, na primjer, imate hipoteku varijabilnu kamatu, vaša uplata će se povećati.

Ako ne želite da izgubite novac sa inflacijom, rešenje je investiranje. Zajednički fondovi su najbolji neprijatelji inflacije, jer nam omogućavaju da povratimo svoj novac sprečavajući ga da devalvira tokom vremena kada se zaustavi.

✔️ Ostali pojmovi koji se odnose na inflaciju

• Reflacija: država veštački stimuliše privredu da prevaziđe recesiju.
• dezinflacija: Cijene rastu, ali manje nego prije, što snižava stopu inflacije.
• Bazna inflacija: To je precizniji podatak ili indikator koji odražava varijabilnost potrošačkih cijena u kratkom roku. On ostavlja po strani nestabilnost uzrokovanu, između ostalog, cijenama energije.
• stagflacija: Javlja se kada inflacija i nezaposlenost rastu u isto vrijeme dok postoji stagnacija BDP-a u vrijeme ekonomske krize.