Sve o inflaciji

Što je inflacija? Ekonomija je u neprekidnom kretanju otkako je civilizacija započela svoje prve razmjene. Od tada pa do danas stalno se pojavljuju novi proizvodi i usluge pa cijene variraju od razdoblja do razdoblja.

Ta se dobra mogu nabaviti zahvaljujući službenim valutama različitih nacija ili nadnacionalnih entiteta, na primjer euru u Europskoj uniji.

U tom smislu, sve zemlje imaju različite parametre za analizu evolucije svog gospodarstva i pojava koje se u njemu događaju. Jedna od najčešćih je inflacija, odnosno opći rast cijena koji dovodi do pada kupovne moći ljudi, smanjenja njihove kupovne moći i štednje.

Idemo

Dy ¥ € Što je inflacija u ekonomiji?

Inflaciju možemo definirati kao povećanje cijena robe ili usluga u određenom vremenskom razdoblju. Također se može definirati kao deprecijacija vrijednosti novca. Što je inflacija veća, to manje dobara možemo potrošiti s istom količinom novca.

Mjerni indeks par excellence je indeks potrošačkih cijena (CPI). Ovaj indeks izravno utječe na rast plaća, mirovina, najmova i drugih pojmova koji se mijenjaju prema CPI-u.

Dy ¥ € Uzroci inflacije

Među izvorima promjena cijena neki su od najčešćih uzroka koji doprinose učinku inflacije. Najvažnija je neravnoteža koja se javlja između ponuda i potražnja, zbog činjenice da mnogi potrošači traže rijetku robu.

Međutim, ista važnost mora se pridati suprotnoj situaciji: višak ponude također je negativan za zemlju, budući da nema potražnje koja bi to preuzela i pojavljuje se učinak suprotan inflaciji, tj. deflacija.

Međutim, potonji slučaj mora biti kontroliran jer može doći do neravnoteže u sustavu ako unatoč činjenici da novca na tržištu ima, potražnja ne raste.

Dy ¥ € Vrste ili stupnjevi inflacije

Nakon što smo vidjeli uzroke koji motiviraju pojavu inflacije, moramo znati stupnjeve u kojima se ona može pojaviti:

✔️ Umjerena inflacija

Riječ je o blagom porastu cijena, koji ne prelazi 10% godišnje. Ovdje rast cijena ostaje između 2% i 4%, što je iznad onoga što ekonomisti smatraju idealnim za gospodarski rast, ali ne previše. Smatra se da na tim razinama središnje banke imaju dovoljno oružja da djeluju i ovu razinu inflacije vrate u zonu kontrole.

✔️ Raskošna inflacija

To ima vrlo negativan učinak na gospodarstvo zemlje jer inflacija iz godine u godinu raste na dvoznamenkaste ili troznamenkaste brojke. Snižavanjem vrijednosti novca ljudi svoju potrošnju usmjeravaju uglavnom na osnovne potrepštine.

✔️ hiperinflacija

Potonja hipoteza ukazuje na to da je nacija utonula u ozbiljnu ekonomsku krizu. Prema Steveu Hankeu, profesoru na Sveučilištu Johns Hopkins, u intervjuu za BBC: “Prema konvenciji, ekonomska struka prihvaća da hiperinflacija postoji kada stopa inflacije prelazi 50% mjesečno. Kao rezultat toga, vrijednost valute pada.

Kada značajan porast inflacije prati gospodarska stagnacija, postoji stagflacija: koncept čija je definicija izmišljena s naftnom krizom 1970-ih s razornim učinkom povećanja inflacije praćenog slabim gospodarskim rastom u nekoliko zemalja.

✔️ Visoka inflacija

Riječ je o poskupljenju koje premašuje 3-4% ali ne doseže 10% godišnje. Ako je to privremena pojava, kao što se dogodilo početkom 2021. zbog komparativnog učinka s vrlo teškom prvom polovicom 2020., nije veliki problem, ali ako potraje tijekom vremena, erozija štednje koju proizvodi također je vrlo jak.

Dy ¥ € Kako inflacija utječe na gospodarstvo?

✔️ Inflacija na makroekonomskoj razini

Kada govorimo o posljedicama inflacije na makroekonomskoj razini, prvi je očito rast cijena. Drugim riječima, sve je skuplje kao što smo rekli na početku. Istima možemo kupiti manje, što u konačnici utječe na naš novčanik, kao što ćemo vidjeti kasnije.

Naravno, moramo biti jasni da inflacija ne smije biti pojam s negativnom konotacijom: niska ili kontrolirana inflacija nam pokazuje da je gospodarstvo neke zemlje u dobrom trenutku prosperiteta, budući da građani ne gube kupovnu moć i koje ljudi konzumiraju, između ostalih pokazatelja.

Kontrolirana inflacija smatra se korisnom za gospodarstvo zemlje, uglavnom kako bi se izbjegle moguće situacije deflacije.

✔️ Kako inflacija utječe na štednju?

Što se tiče toga kako inflacija utječe na našu štednju, možemo pronaći različite načine. Visoka inflacija utječe na naše nacionalno gospodarstvo jer gubimo kupovnu moć držeći svoj novac "ispod madraca".

Odnosno, ako naša valuta stane i inflacija poraste, postupno će gubiti na vrijednosti: inflacija će ga pojesti. Zbog toga često govorimo o " inflacijsko čudovište ".

Kad je riječ o plaćama, Vlada uglavnom raste minimalna plaća međuprofesionalni kada se poveća, Ali nije uvijek tako. Što se tiče plaća, kada inflacija raste, država obično povisuje minimalnu plaću.

A kada je riječ o kreditiranju, moramo imati na umu da kada inflacija premaši očekivanja, središnje banke podižu kamatne stope kako bi spriječile njezino divljanje. Stoga, ako npr. imate hipoteku promjenjive kamate, vaša će se uplata povećati.

Ako ne želite izgubiti novac s inflacijom, rješenje je ulaganje. Uzajamni fondovi najbolji su neprijatelji inflacije, budući da nam omogućuju povrat novca sprječavajući njegovu devalvaciju tijekom vremena kada se zaustavi.

✔️ Ostali pojmovi vezani uz inflaciju

• Reflacija: država umjetno potiče gospodarstvo da prebrodi recesiju.
• Dezinflacija: Cijene rastu, ali manje nego prije, što smanjuje stopu inflacije.
• Temeljna inflacija: To je precizniji podatak ili pokazatelj koji odražava varijabilnost potrošačkih cijena u kratkom roku. On ostavlja po strani nestabilnost uzrokovanu, među ostalim, cijenama energenata.
• Stagflacija: Javlja se kada inflacija i nezaposlenost rastu u isto vrijeme dok postoji stagnacija BDP-a tijekom razdoblja ekonomske krize.